Kardiovaskularni centar Dr. Jahić

U našem Centru ste u mogućnosti obaviti širok neinavazivni dijagnostički algoritam bolesti srca i krvnih sudova uključujući subspecijalistički kardiološki pregled, ehokardiografski-ultrazvučni pregled srca, ergometriju, 24 satni holter monitoring EKG-a i krvnog pritiska.

Kardiološki pregled je bezbolan, nije potrebna nikakva priprema, ne koriste se nikakvi invazivni instrumenti (uobičajeno se koristi stetoskop, tlakomjer, EKG aparat). Traje prosječno oko 20-30 minuta a po potrebi i duže.

logo 2

Kardiološki pregled obuhvata

  • Anamnezu odnosno uzimanje podataka o postojećim tegobama i smetnjama.
  • Ličnu i porodičnu anamnezu, odnosno podatke o prethodnim bolestima i detekciju faktora rizika od vaskularnih, endokrinih, neuroloških, nefroloških i drugih faktora rizika kod bolesnika i krvnih srodnika).
  • Kardiološki pregled (status)
  • Završno mišljenje i određivanje terapije
  • Dopunske dijagnostičke procedure (EHOkardiografija, STRESS test-Ergometrija, 24-satni HOLTER krvnog pritiska, 24-sati EKG HOLTER monitoring) kao i laboratorijski testovi su veoma korisni a vrlo često i neophodni da bi se uspostavila tačna dijagnoza kardiovaskularnog oboljenja a time i odgovarajuća terapija.

Kardiološki pregled se mogu izvoditi kao:

  • Preventivni kardiološki pregledi u cilju prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti,
  • Kontrolni pregledi kod osoba sa hipertenzijom i podešavanje antihipertenzivne terapije,
  • Dijagnostika i tretman pacijenata sa stabilnom koronarnom bolesti,
  • Kontrolni pregledi nakon infarkta srca i implantacije stenta u koronarne arterija,
  • UZV pregled srca s analizom kontraktilnosti, procjenom morfologije srca te hemodinamskim studijama obojenim doplerom osobito u analizi valvularnih bolesti srca,
  • Dijagnostika, medikamentozno liječenje aritmija kao i preporuke za implantaciju uređaja koji su koriste u tretmanu aritmija (pacemaker, ICD uređaji)
  • Dijagnostika i farmakološko liječenje srčanog popuštanja, te indikacije za implantaciju CRT uređaja-uređaja za tretman srčane slabosti.
  • “Second opinion” pregledi odnosno ekspertski pregled – pregled koji se traže kao drugo mišljenje eksperta kardiologa.

Angiološki - vaskularni pregled obuhvata

  • Pregled arterija i vena
  • Prevencija, otkrivanje i liječenje periferne arterijske bolesti
  • Prevencija, otkrivanje i liječenje bolesti perifernih vena
  • Mjerenje „ankle-brachial indeks“
  • Ultrazvučne pretrage arterija i vena
Ergometrija

Ergometrijski (stress) test predstavlja veoma značajno dijagnostičko i prognostičko sredstvo u procjeni sposobnosti srca, pluća i vaskularnog sistema. Test se može izvoditi na vise načina. U našem Centru, ergometrijski  test izvodimo na BICIKL ERGOMETRU. Pri izvođenju ovog testa postepeno se povećava opterećenje-otpor okretanju pedala tako da pacijent mora uložiti veći fizički napor da bi taj otpor savladao.

Pri izvođenju ovog testa kardiolog, svo vrijeme  prati vaš elektrokardiogram (EKG), srčanu akciju i krvni pritisak te registruje eventualne promjene pri promjeni opterečenja.

Najčešće ergometrijski test koristimo:

  • Pri procjeni da li simptomi kao što su bol u grudima, nadostatak daha, ubrzano zamaranje, lupanje srca dolaze kao poslijedica bolesti srca ili nekih drugih organa,
  • Da bi saznali da li postoji vjerovatnoća o prisustvu koronarne bolesti – bolesti arterija srca,
  • Pri analizi uticaja lijekova na srce,
  • Da bi otkrili aritmije-poremećaje u radu srca,
  • Da bi provjerili funkcionisanje valvularnog srčanog aparata,

Priprema za izvođenje ergo testa:

  • Uveče i na dan testa IZOSTAVITI IZ TERAPIJE beta blokatore (lijekovi koji usporavaju srčani ritam) kao što su: Bisoprolol (Byol, Tensec, Concor, Probilol, Bisocor), Nebivolol (Nebilet), Metoprolol (Corvitol, Mathador, Presolol, Bloxan), Carvedilol (Dilatrend, Milenol), Sotalol (Darob), Atenolol (Aminol),
  • Na dan testa NE UZETI koronarne dilatatore (Monizol, Dilcoran, Lopion, Molicor, Isosorb R).
  • Obavezno uzeti svu ostalu tearpiju (narocito za krvni pritisak), osim u slučaju pacijenata koji uzimaju antiaritmike (Propafen ili  Amiodaron) konsultovati kardiologa koji treba da radi test.
  • Pacijenti koji nisu bili na kardiološkom pregledu duže od mjesec dana prije testa treba da urade pregled. Poželjno je da se prije testa uradi i EHO  srca. Ako pacijenti imaju  EHOkardiografski pregled urađen ranije, on ne smije da bude stariji od 6 mjeseci.
  • Dan prije termina testa ili na dan testa pozeljno je uraditi K u serumu.
  • 2-3 sata prije testa lagana obrok da bi se izbegla hipoglikemijska reakcija. Ne konzumirati kafu, kofeinske napitke, Coca- Colu, ne pušiti cigarete.
  • Obući/ponijeti laku obuću (po mogućstvu patike) i prikladnu odjeću za brzo hodanje ili vožnju biciklom. Doći odmoran i naspavan.
  • Dijabetičari prije testa treba da nešto pojedu, da popiju svoju uobičajenu oralnu terapiju, a pacijenti na insulinskoj terapiji prije testa treba da smanje dozu insulina za 2-4 ij.
  • Žene ne bi trebale da rade test za vreme menstruacije.
  • Ponijeti kompletnu medicinsku dokumentaciju. U slučaju tegoba, obavezno obavjestiti doktora.
Procjena funkcionalnog kapaciteta srca i kardiovaskularnog sistema

Funkcionalni kapacitet kardiovaskularnog sistema je mogućnost da ovaj sistem radi dovoljno u različitim okolnostima, prije svega u okolnostima povećane potrebe za radom kako bi se obavila određena tjelesna aktivnost. Pojednostavljeno rečeno, funkcionalni kapacitet je „kondicija“ srca i krvnih žila za obavljanje pojačanog tjelesnog napora. Funkcionalni kapacitet se procjenjuje objektivnim metodama, a ergometrija je jedna od njih. Najčešće se funkcionalni kapacitet izražava u metaboličkim jedinicama, MET-ima, koji predstavljaju potrošnju kisika u određenoj razini napora u usporedbi s potrošnjom kisika u mirovanju. Što je ona veća, funkcionalni kapacitet je bolji. Orijentacijski se uzima da je kapacitet ispod 4 MET-a slab i označava općenito veći rizik od mogućih neželjenih zdravstvenih događaja, a onaj iznad 7 MET-a dobar. Na taj način s ergometrijom možete kvalitetno procijeniti Vaš opći status, razinu kondicije Vašeg organizma, te pratiti (ukoliko provodite određene sportske aktivnosti) napredak tijekom vremena.

U kombinaciji s pretragama kao što su ultrazvuk srca, holter arterijskog tlaka (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka), holter EKG-a dobiva se uvid u stanje Vašeg srca, mogućnost objektivne procjene napora koje možete podnijeti, te potrebe za preventivnim mjerama u smislu sprečavanja razvoja bolesti srca i krvnih žila.

Hipertenzija-povišen krvni pritisak (tlak) – HOLTER monitoring krvnog pritiska

Hipertenzija je povišeni krvni pritisak koji se definiše kao vrijednost sistoličkog „gornjeg“ pritiska trajno višeg od 140 mmHg, ili dijastoličkog „donjeg“ krvnog pritiska trajno višeg od 90 mmHg. Zastupljenost hipertenzije je oko 25-30% u odrasloj populaciji.

Povišen krvni pritisak je vrlo često bolest koja protiče sa vrlo malo simptoma, ili se oni čak i odsutni. Zato se ova bolest često naziva “tihi ubica”. Pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom mogu imati vrlo raznolike simptome, zavisno od toga da li je još neki sistem organa napadnut i oštećen dugogodišnjom hipretenzijom. Organi koji su najviše pogođeni i stradaju u hipertenziji su: srce, mozak, oči, bubrezi i krvni sudovi. Simptomi koje najčešće imaju bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom su: glavobolje (naročito u potiljačnom predjelu), nesvjestica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol ili slične senzacije u grudima, nedostatak vazduha, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca i tako dalje.

Ne treba smetnuti sa uma da je hipertenzija vrlo važan faktor kardiovaskularnog rizika i da bolesnici koji imaju hipertenziju oboljevaju od koronarne bolesti (infarkt srca) desetak godina ranije od svojih vršnjaka koji je nemaju. Osobe koje imaju hipertenziju imaju do pet puta veću vjerovatnoću da dobiju moždani udar u odnosu na one sa normalnim krvnim pritiskom.

Preveliki pritisak na zidove arterija uzrokovan povišenim krvnim pritiskom može oštetiti krvne žile i organe u vašem tijelu.

Što je krvni pritisak viši i što se duže ne liječi, nastala šteta će biti veća. Ako se povišeni krvni pritisak ne liječi, može dovesti do:

  • Srčanog ili moždanog udara – Povišeni krvni pritisak može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija (ateroskleroza) što može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili drugih komplikacija.
  • Aneurizme – Hiprtenzija može oslabiti krvne žile te dolazi do proširenja i pojave aneurizme. Ako aneurizma pukne, život može biti ugrožen.
  • Zatajenja srca – Kako bi mogao pumpati krv uz povišeni pritisak u krvnim žilama, mišić srca može se zadebljati. Zadebljani mišić s naporom pumpa krv kako bi tijelo opskrbilo dovoljnom količinom krvi, a to u konačnici može dovesti do zatajenja srca.
  • Oslabljene i sužene krvne žile u bubrezima – To može ometati normalan rad bubrega.
  • Zadebljane, sužene ili puknute krvne žile u očima – To može dovesti do gubitka vida.
  • Metaboličkog sindroma – Ovaj sindrom je skupina metaboličkih poremećaja u koje spadaju: povećani opseg struka, povišeni trigliceridi, niska razina lipoproteina visoke gustoće (HDL) ili dobrog kolesterola, povišeni krvni pritisak i visoke razine inzulina. Ako imate povišeni krvni pritisak, veća je vjerojatnoća da ćete imati i druge komponente metaboličkog sindroma. Što više komponenti imate, to je veći rizik od razvoja šećerne bolesti, srčane bolesti i moždanog udara.
  • Poteškoća s pamćenjem i razumijevanjem – Povišeni krvni pritisak koji nije pod kontrolom također utječe na vašu sposobnost razmišljanja, pamćenja i učenja. Otežano pamćenje ili razumijevanje češće se javlja u osoba s povišenim krvnim pritiskom.

Osnova dobrog liječenja hipertenzije je promjena načina životnih navika u smislu prestanka pušenja, smanjenje tjelesne težine, inteziviranje fizičke aktivnosti, zdrava ishrana.

U našem Centru hipertenzija se tretira u skladu po najsavremenijim Svjetskim i Evropskim smjerincama u tretmanu ove bolesti uz bogato iskustvo naših kardiologa.

Krvni pritisak, veoma često oscilira tokom dana te je važno registrovati ove promjene. Na ovaj način možemo evidentirati u kojem dijelu dana imamao “skokove” krvnog pritiska ali i kako možemo optimizirati vašu terapiju za hipertenziju. Uređaj za 24-satno mjerenje krvnog pritiska omogućuje mjerenje gotovo identično kao i kod “klasičnog” mjerenja krvnog pritiska. Obično, 15-30 min tokom dana i 60min tokom večeri, aparat automatski mjeri vaš krvni pritisak putem malog digitalnog mjerača i registruje te vrijednosti.

Da bi se omogućilo tačno mjerenje, važno je osigurati da crijevo aparate ne bude savijeno. Neposredno pred mjerenje, aparat će se oglasiti zvučnim signalom. Kada se to desi, ukoliko ste u mogućnosti trebate sjesti, omogućite da manžetna bude u visini vašeg srca i držite ruku ispruženu u području lakta.

EKG – Elektrokardiografija

Elektrokardiografija je proces snimanja elaktrične aktivnosti srca u vremenu koristeći elektrode smještene na koži. Ove elektrode registruju električne promjene srčanog mišića tokom svakog srčanog udara. Grafički zapis ovih promjena nazivamo elektrokardiogramom (EKG).

Srce je jedinstveni mišić u tijelu koji posjeduje svojstvo automatskog formiranja impulsa i ritmičkih kontrakcija. Dejstvo elektrokardiograma bazira se na činjenici da srčani mišić (miokard), kao i svaki drugi mišić u radu, proizvodi električne struje (električni efekat). To je posljedica metabolizma, biološkog, hemijskog i fiziološkog procesa u jednom organizmu ili u pojedinoj ćeliji.

Ovo je najčešći test koji se izvodi u kardiologiji i bez njega se ne može zamisliti kardiološki pregled.

Eektrokardiogram je dijagnostički test koji se koristi u otkrivanju oboljenja srca. Naročiti poka­zatelj jeste promjena u funkciji srca i stanju provod­nog sistema i srčanih žila koje ishranjuju srčani mišić. EKG pokazuje sljedeća stanja:

  • EKG je zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija,
  • Pomaže pri dijagnostici akutnog infarkta miokarda i drugih oblika koronarne bolesti,
  • Pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija)
  • EKG se koristi u skriningu za ishemijsku bolest srca u ergometriji,
  • Proširenje i zadebljanje srčanih pretkomora i komora,
  • Perikarditis (upala srčane maramice),
  • Promjene na srcu kod sistemskih oboljenja,
  • Funkcionisanje vodiča ritma (pejsmejkera) itd.
  • EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija, hipotireoza itd.
Ultrazvuk srca – EHOKARDIOGRAFIJA

Ehokardiografija (ultrazvuk srca sa color doppler-om) je slikovna, neinvazivna i bezbolna dijagnostička metoda u kardiologiji, kojom se dobija uvid u stanje srca i krvnih sudova srca. To je  bezbolna metoda koja nema rizika i ne škodi pacijentu te se može ponavljati više puta.

Primjena ultrazvuka srca sa color doppler-om je neophodna u procjenjivanju zdravstvenog stanja pacijenata sa sumnjom ili već dijagnostikovanom kardiovaskularnom bolešću (povišenim krvnim pritiskom, nepravilnim ili ubrzanim radom srca, bolovima u grudima, brzim zamaranjem, epizodama gubitka svjesti, kod dijabetičara, bolesnika na hemo ili radioterapiji), kao i preventivno kod osoba koje imaju porodične i lične visoke faktore rizika za kardiovaskularne bolesti (gojaznost, pušenje, povišene masnoće u krvi, fizička neaktivnost itd).

Ovim pregledom mogu se dobiti informacije o dimenzijama srčanih struktura, pokretljivost srca, ukupnoj snazi srčanog mišića-ejekciona frakcija (EF), funkciji i morfologiji srčanih zalistaka, stanju srčane ovojnice-perikarda i prisustvu unutarnjih tvrobi.

Color doppler metoda omogućava uvid u brzine protoka krvi kroz srčana ušća i dijagnostikovanje urođenih ili stečenih srčanih mana.

Utrazvuk srca sa color doppler-om se izvodi tako što pacijent tokom pregleda leži na lijevom boku sa savijenom lijevom rukom u laktu, koju stavlja pod glavu. Kardiolog sondom ultrazvučnog aparata na koji je predhodno nenijeo malo gela prelazi preko kože lijeve strane grudnog koša, pri čemu pacijent ne oseća nikakav bol. Pregled traje obično od 20 do 30 minuta. Nakon pregleda kardiolog će ubrusom ukloniti ultrazvučni gel s kože. Potom će prokomentirati rezultate pretrage i dati vam daljnje upute vezane za vaše zdravlje. Pisani nalaz je odmah gotov.

HOLTER monitoring EKG

Tokom rutinskog elektrokardiografskog (EKG) zapisa mogu se registravati promjen srčanog ritma, frekvence srca kao i neke druge promjene u periodu od svega nekoliko sekundi. Neke promjene se javljaju svega nekoliko puta tokom dana tako da ih je gotovo nemoguće registrovati rutinskim EKG zapisom. Ti poremećaji u radu srca mogu nagla nastati i naglo prestati. Zato se je neophodno 24 satno snimanje EKG putem HOLTER aparata.

Putem ovog aparata se registruju promjena u radu srca kao što su aitmije, srčana frekvenca ali i postojanje koronarnih ishemijskih promjena tokom cijelog dana (24 sata).

Promjena koje nastaju u ovom periodu se uredno registruju a kardiolog naknadno analizira sve eventualne poremećaje.

Pregled perifernog arterijskog sistema

Periferna arterijska bolest je veoma česta cirkulatorna  bolest u kojoj značajno suženje ili okluzija arterija smanjuje dotok krvi u ekstremitete. U tom slučaju ekstremiteti, najčešće noge, ne dobijaju dovoljnu količinu krvi te nastaju simptomi u vidu pojave bola ili utrnulosti pri hodanju. Ukoliko se na vrijeme ne obezbjedi adekvatan tretman, bolest napreduje te se obično razvija ishemija odnosno gangrena. U tom slučaju neophodna je amputacija noge. Godišnje se učini i do 500 amputacija donjih ekstremiteta na million stanovnika zbog neprepoznavanja ili zakašnjelog tretmana ove bolesti. Periferna arterijska bolest je veoma raširena jer između 12 i 14% stanovništva boluje od ove bolesti a kod starijih osoba iznad 70 godina taj procenata je oko 20%.

Ova bolest je najčešće neprepoznata u ranijim stadijima te je veoma bitno vo oboljenje otkriti na vrijeme, prije pojave komplikacija. Na ovu bolest ukazuje pojava boli u potkoljenicama koja se pogoršava u naporu, npr. na početku hoda. Ova vrsta boli naziva se klaudikacija, a nastaje zbog smanjenog protoka krvi u noge kroz arterije sužene aterosklerotskim plakovima. Bol prestaje ili se smanjuje nakon prestanka aktivnosti. Simptomi koji takođe upućuju na perifernu arterijsku bolest su još i: hladnoća nogu-stopala, posebno u poređenju s drugom stranom, promjena boje nogu,gubitak dlakavosti na stopalima ili nogama, sjajna koža na nogama, slab puls ili odsustvo pulsa, erektilna disfunkcija.

Ukoliko se bolest dijagnosticira u kasnijem stadiju kada se mogu na koži pojaviti ulkusi ili čak gangrenozne promjene te je i terapija često kompleksnija, a najnepovoljniji ishod ovih promjena je amputacija ekstremiteta. Pušači, dijabetičari, osobe s povišenim kolesterolom te oni s povišenim arterijskim tlakom imaju veći rizik razvoja periferne arterijske bolesti.

Naši kardiolozi su educirani za pravovremenu dijagnostiku ove bolesti i adekvatan tretman putem endovaskularnih (nehirurških) procedura. Izvrstan dijagnostički test za procjenu funkcije periferne cirkulacije je indeks između tlaka na ruci i tlaka u visini gležnja noge (ankle-brachial index, AB indeks). Ovaj indeks otkriva rane sužavajuće promjene na arterijama, prije pojave klaudikacijske boli, dajući uvid u stanje arterijskog sustava te je važan parametar preventivne medicine. Kombinacija kliničkog pregleda iskusnog kardioangiologa, AB indeksa i doppler ultrazvuka krvnih žila daje mnoštvo podataka za odluku o primjerenoj terapiji te potrebi za daljnjim, intervencijskim postupcima.