Elektrokardiografija je proces snimanja elaktrične aktivnosti srca u vremenu koristeći elektrode smještene na koži. Ove elektrode registruju električne promjene srčanog mišića tokom svakog srčanog udara. Grafički zapis ovih promjena nazivamo elektrokardiogramom (EKG).
Srce je jedinstveni mišić u tijelu koji posjeduje svojstvo automatskog formiranja impulsa i ritmičkih kontrakcija. Dejstvo elektrokardiograma bazira se na činjenici da srčani mišić (miokard), kao i svaki drugi mišić u radu, proizvodi električne struje (električni efekat). To je posljedica metabolizma, biološkog, hemijskog i fiziološkog procesa u jednom organizmu ili u pojedinoj ćeliji.
Ovo je najčešći test koji se izvodi u kardiologiji i bez njega se ne može zamisliti kardiološki pregled.
Eektrokardiogram je dijagnostički test koji se koristi u otkrivanju oboljenja srca. Naročiti pokazatelj jeste promjena u funkciji srca i stanju provodnog sistema i srčanih žila koje ishranjuju srčani mišić. EKG pokazuje sljedeća stanja:
- EKG je zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija,
- Pomaže pri dijagnostici akutnog infarkta miokarda i drugih oblika koronarne bolesti,
- Pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija)
- EKG se koristi u skriningu za ishemijsku bolest srca u ergometriji,
- Proširenje i zadebljanje srčanih pretkomora i komora,
- Perikarditis (upala srčane maramice),
- Promjene na srcu kod sistemskih oboljenja,
- Funkcionisanje vodiča ritma (pejsmejkera) itd.
- EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija, hipotireoza itd.